Prva konferencija o srednjoj školi, o odgojnim komponentama, 

razvijanju socijalnih vještina u razredu i vođenju razreda

Hotel Hollywood, Ilidža – Sarajevo, 3. februar, 2012.

O učesnicima:

Konferenciji „Škola koju volim“ prisustvovalo je 120 učesnika iz 17 gradova u Bosni i Hercegovini. Učesnici su se prijavljivali kao predstavnici organizacija ili institucija ali i individualno, prema svojoj motivaciji. 

Na Konferenciji su prezentirani sadržaji po planiranom programu koji je predstavljen u svakom od tri poziva na Konferenciju, koji su upućeni na adresu 249 srednjih škola u Bosni i Hercegovini, 13 ministarstava obrazovanja, pedagoškim zavodima i mreže udruženja civilnog društva, te vijeća roditelja i učenika.

Učesnici su došli iz 27 srednjih škola, 8 osnovnih škola, 1 ministarstva (Ministarstvo obrazovanja nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantina), Vijeća učenika i Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, nevladinih organizacija koje okupljaju srednjoškolce, 2 fakulteta Univerziteta u Sarajevu i 17 udruženja civilnog društva.

Tematske cjeline Konferencije:

Konferencija „Škola koju volim“ imala je tematske cjeline:

• Prezentacija rezultata istraživanja analize stanja i potreba nastavnika, učenika i roditelja u srednjim školama, koje je sprovedeno u svim srednjim školama na području Kantona Sarajevo;

• Promocija zbornika radova „Primjeri dobre prakse“ u srednjim školama sa područja cijele Bosne i Hercegovine;

• Analiza postojećih zakonskih okvira osnovnog i srednjeg obrazovanja i davanje preporuka o adekvatnim promjenama;

• Izvedba teatarske predstave sekcije mladih MDD-a sa temom „Bolja škola danas, sutra, SADA!“.

Konferencija je otvorila prostor i mogućnost profesionalnoj zajednici u davanju doprinosa razvoju ideja za promjene, što će biti uvod u buduću kampanju za promjene, pod nazivom „Kampanja za školu koju volim“.

Počašćeni smo i sretni što se tako veliki broj ljudi odazvao pozivu  i pored upornog padanja snijega i vremenskih nepogoda, a još više smo sretni što su učesnici bili zadovoljni ponuđenim sadržajima, omogućenoj prilici za susretanje, učestvovanje, predlaganje i razmjenu svojih znanja i iskustva.

 Zaključci konferencije

Na osnovu video i audio snimka konferencije, odnosno transkripta tih snimaka i na osnovu  upitnika koje su učesnici konferencije popunjavali dobili smo zaključke u rezimeu:

• Veliki odziv učesnika, posebno nastavnika, uzrokovan je činjenicom da se radi o prvoj konferenciji ove vrste, koja je direktno vezana za srednjoškolsko obrazovanje u BiH

• Većina učesnika smatrala je korisnim činjenicu da su događaju prisustvovali ljudi iz različitih socijalnih grupa i profesija (nastavnici, učenici, roditelji, direktori, predstavnici civilnog društva, predstavnici nastavnih fakulteta), što je omogućilo uvid iz više aspekata na problematiku i kompleksnost obrazovnog i odgojnog procesa u srednjoj školi.

• Predloženo je da se ovakav susret organizira barem jednom godišnje.

• Prezentacija predstave koju su izveli srednjoškolci/ke iz Sarajeva, ocjenjena je većinom pozitivno (oprečne reakcije bile su očekivane s obzirom na kriticizam koji je sadrzan u temi i ideji predstave) i otvorila je probleme i pitanja na koja mladi traže odgovor sada i ovdje. Dramski studio MDD je dobio  pozive za gostovanja u 7 gradova - srednjih škola.

• Istraživanje koje je urađeno u svim srednjim školama u Kantonu Sarajevo se pokazalo kao korisno i značajno zato što su uključeni svi akteri odgojno-obrazovnog rada u srednjoj školi (pogledati na www mddbih.org). Rezultati ovog istraživanja su zabrinjavajući: 32 % mladih ne voli školu. Predloženo je da se ovo istraživanje uradi i u drugim srednjim školama u BiH.

• Zbornik radova „Primjeri dobre prakse“ je izuzetna prilika i prostor za refleksivne praktičare da ponude i razmjene svoja iskustva, kao model ili alat za primjenu drugima. Bilo korisno raditi seriju zbornika jednom godišnje.

• Propuste u postojećem zakonskom okviru je moguće brže i finansijski korisnije  mijenjati, nego li pristupiti cjelokupnoj reformi obrazovnog procesa u srednjim školama, pa bi koncentriranje na legislativu bilo prioritet ako želimo promjene u smjeru poboljšanja rada u srednjim školama. 

• Mnogo veća pažnja treba da se posveti razredništvu i vođenju razreda, što predstavlja okosnicu odgojno-obrazovne komponente srednjih škola, i to na slijedeće načine:

• Povećanje broja časova za vođenje razreda: sate dežura zamijeniti satima odjeljenskih zajednica i dodati još najmanje 2 časa za individualni rad sa učenicima/učenicama.
• Uvođenje  strukturiranog programa za individualni rada sa mladima (dodatna edukacija nastavnog kadra za savjetodavni i individualni pedagoški rad)
• Uvođenje standardizirane evaluacije rada razrednika od strane učenika/ca i roditelja, koju bi provodio nezavisni vanjski evaluator. Korištenje rezultata  evaluacije za napredovanje nastavnika, čime bi se dodao faktor vanjske motivacije za kreativnost, trud i zalaganje, te kako bi oni koji ulažu dodatni napor mogli biti nagrađivani.